Lutkarske predstave za odrasle

Ravnateljica Zadarskog kazališta lutaka Iris Pavić-Tumpa prije tri godine pokrenula je mediteranski lutkarski festival Mediteraneo, na koji poziva lutkarske predstave za odrasle koje nisu česte na repertoarima lutkarskih kazališta. Ove se godine održao treći put, a 29. lipnja otvorila ga je predstava U kažnjeničkoj koloniji redateljice Vjere Vidov, koja je, uz pomoć dramaturga Filipa Jurjevića i Nine Peručić, uprizorila istoimenu Kafkinu pripovijetku.

Izvode je studenti lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku Davor Tarbuk, Mihael Elijaš i Silvijo Švast te njihov profesor Nenad Pavlović, tumačeći iste likove u glumačkom, a potom i u lutkarskom izričaju. Iako je Kafkina pripovijest o malom čovjeku koji je u bilo kojem sustavu „kriv zato što je živ“ izvrsna, na pozornici se previše govorilo, tekst se nije dovoljno razigrao, a sama je lutka često bila u drugome planu.

Velike pohvale zaslužuje pomno osmišljena i do sitnih detalja razrađena neverbalna španjolska predstava Error 404 autora i izvođača Wagnera Galla. Vrlo duhovito, s mnogim referencijama iz popularne kulture, redateljski i lutkarski domišljato, bavi se temom ovisnosti mladih o računalnim igrama. Dječak izbuljenih očiju cijeli svijet ima u svojoj sobi – zabavlja se na računalu i mobitelu, dronom istražuje prirodu do mikroskopskih detalja, brzu hranu naručuje telefonom, a čak i nuždu obavlja ispred računala.

Na taj je način Gallo vrlo šarmantno, ali i šokantno, pokazao do kojih razmjera može dovesti ovisnost koja je među mladima vrlo prisutna, no nedovoljno osviještena. Sve što dječak gleda publika vidi na velikom ekranu, a Gallo precizno, s velikim umijećem, istodobno animira lutka, pušta glazbu i videoinserte, vodi svjetlo. Na kraju dječak gubi svijest, a samozatajni lutkar izlazi iz sjene i pokazuje nježnost i brigu prema onome čemu udahnjuje život – svome lutku. Vrlo dirljivo i emotivno prikazan je taj odnos lutkara i stolnog lutka kojega Gallo spretno i vješto animira.

Španjolska predstava Error 404 zaslužuje pohvalu za pomno osmišljavanje i razradu do sitnih detalja  / Snimila Iva Perinčić

Virtuoznost animacije, povezanost između lutkara i lutke te duhovito metalutkarsko poigravanje krase i slovenske Sretne kosti Matije Solcea. On se na početku predstave ubija, ali njegova ruka udahnjuje život plišanoj igrački, ginjolu pandi. Duhovitim stand up-nastupom panda komentira naš svijet, kritizira zapadnu civilizaciju i umjetne granice, suvremeni način života, ostvarujući pritom sjajnu komunikaciju s publikom, od koje traži aktivno sudjelovanje.

Tko je u našem svijetu lutkar, a tko lutka, pita se panda i odašilje nam poruku da smo svi mi ginjoli kojima upravljaju nevidljive ruke vladajućih politika i mehanizama moći. Nakon pandina nastupa iz malenoga lijesa počinju izlaziti različite ljudske kosti, od kojih Solce stvara čaroban životinjski svijet kako bi poetično, zvukovno i vizualno vrlo dojmljivo progovorio o istoj temi – odnosu živoga i neživoga. Sjajni nas je lutkar oduševio i kao glazbenik. Nakon predstave održao je nezaboravni koncert za dvije harmonike s izvrsnom britanskom glazbenicom i plesačicom stepa Hannom Jones – pokazali su raskoš talenta i oborili nas s nogu.

Festival su 3. srpnja zatvorili domaćini – Zadarsko kazalište lutaka – sa simpatičnom i zabavnom obiteljskom predstavom Caffe Kraljevstvo u kojoj su zablistali glumci/animatori Irena Bausović Tomljanović i Dominik Karakašić. Zajedno s redateljem Vanjom Jovanovićem i dramaturgom Patrikom Gregurcem osmislili su priču o uvrnutom kralju i kraljici koji, ne znajući što da rade sa svojom princezom u pubertetu, odluče je oženiti. Kraljevsku obitelj predstavljaju keramičke šalice za čaj, krhka čaša za šampanjac djevojčica je plemenite krvi koja bi princezi trebala biti prijateljica, a njezin pravi prijatelj nezgrapna je šalica od inoksa.

Princezini prosci dolaze iz svih krajeva svijeta, njihov je karakter određen oblikom čaše ili boce, a zadarski ih animatori vrlo dinamično i duhovito, posebice različitim naglascima i glasovima, oživljavaju. Princeza se, međutim, ne želi udati pa biva prognana iz kraljevstva, ali uz pomoć jedinog joj prijatelja ostvaruje životni san i postaje konobarica u svom Caffeu Kraljevstvu. Priča je to za sve uzraste, u njoj se itekako mogu prepoznati roditelji adolescenata, ali i djeca i mladi, a Irena Bausović Tomljanović i Dominik Karakašić prenose je s mnogo humora, dinamično, pripovjedno i glumački vješto, no premalo kretnjama animiraju odabrane predmete te čaše i boce ne oživljavaju punim plućima pred našim očima.

Treći Mediteraneo završio je glazbenim biserom – izvanrednim nastupom našeg skladatelja i pijanista Mateja Meštrovića. Bio je to sjajan kraj malog ali vrijednog festivala.